18.05. - 01.07.2016.

Slaven Perović - William Sanders Fanning - crteži, skice, krokiji, karikature, prilog za biografiju

U povodu obilježavanja Međunarodnog dana muzeja
Muzej Mimara ima čast pozvati Vas na otvorenje izložbe

Slaven Perović: William Sanders Fanning (1887. –1964.)
Crteži, skice, krokiji, karikature, prilog za biografiju

u srijedu, 18. svibnja 2016. godine u 19 sati

Izložba ostaje otvorena do 1. srpnja 2016. godine.

***
William „Bill“ Sanders Fanning rođen je u Detroitu 10. svibnja 1887. i umro u istome gradu 15. prosinca 1964. godine. Bio je slikar, dizajner, arhitekt, ilustrator i crtač. Učio je kod Johna P. Wickera (1860.–1931.) u School of Fine Arts u Detroitu, zatim na University of Michigan u Detroitu i kod Othona Friesza (1879.–1949.) i Jeana Marchanda (1882.–1940.) na Académie moderne u Parizu. Studirao je arhitekturu na University of Michigan. Izlagao je na Art Institute of Chicago, Detroit Institute of Art i kod Detroit Independentsa. Bio je članom American Artists' Congress (AAC) i Detroit Artists Union i kako je izlagao na Salons of America i kod Society of Independent Artistsdent Artists.

Fanning je kao umjetnik dvadesetipet godina radio za Detroit Free Press. Počevši karijeru već 1905. godine i nastavivši dva i pol desetljeća kao novinski umjetnik, Fanning je cijelo vrijeme, više ili manje tajno, stvarao i lijepu umjetnost. Aktovi, ljudski likovi, likovi u krajoliku i krajolici, bili su mu omiljene teme. Nacrtao je mnoge portrete (uključujući i one nekolicine urednika i novinara Free Pressa). Na njegovim djelima vidi se utjecaj francuskoga slikarstva fin-de-sièclea, i američke Ash Can School. Umro je 1964. godine u 77. godini života i za sobom ostavio preko dvije tisuće akvarela, ulja na platnu i crteža od kojih većina nikada nije bila javno izložena.

Fanning je izvrstan crtač. Spontan, brz i vrlo plodan. Očito je osjećao potrebu neprestano bilježiti trenutke života kroz koji se kretao, dokumentirajući značajno i teško razdoblje kroz koje je svijet prošao u prvoj polovini XX. stoljeća. Putovao je svijetom, Latinskom Amerikom, Sjedinjenim državama i Francuskom. Prolazio je kroz različite faze, surađujući s mladim kršćanima iz YCMA-e, da bi kasnije objavljivao u komunističkim glasilima. Koliko je držao do crteža govori nam činjenica da je i male crteže, krokije ili skice čuvao jednako pomno kao i sasvim dovršene.

Izloženi crteži čuvaju se u hrvatskoj privatnoj zbirci, što je rijetkost jer kod nas nema američkih autora nazočnih u javnim zbirkama, a za pretpostaviti je da su u privatnima rijetki. Preseljeni iz američkog kulturnog krajolika u europski, prenijeli su doživljaj umjetnika jednoga mentaliteta u potpuno drugačije podneblje. Umjetnika koji je, osim što je osobno i bukvalno sudjelovao u stvaranju urbanog krajolika Detroita u Projektnom birou arhitekta Alberta Kahna, stvorio djelo kojim nam je dao uvid u život Amerike u usponu i život grada koji se, ako bi poželio vidjeti svoje sretno razdoblje, danas može jedino osvrnuti.